Dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Dijeta za hipertenziju i ishemiju

Datum objave: Podijeli Brojni su uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti. Najvažnijima se smatraju: povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, manjak tjelesne aktivnosti, šećerna bolest te stres i psihosocijalni čimbenici.

Iako genetski čimbenici imaju određeni utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, njihova se važnost često precjenjuje.

Ostali učestali nepromjenjivi čimbenici rizika uključuju: Dob: Starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svako desetljeće nakon navršenih 55 godina života.

Stoga, najnovija istraživanja pokazuju da je riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, pa sukladno tomu i spriječiti. Ključni koraci u prevenciji su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i nepušenje.

dr Sonja Ristić - Blažić - tema: Lupanje srca

Opće smjernice za prehranu Kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti poželjno je prakticirati mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Mediteranska dijeta bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te osobito blagotvornim omega-3 masnim kiselinama.

  • Što pilule smanjuju
  • Koronarna bolest srca i hipertenzija stupanj 2 što bi trebala biti dijeta
  • Korak 1 2 hipertenzija stupanj rizika 4

Svi ti nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali djeluju i sinergijski u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos  za do kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan.

Bolesti srca i krvnih žila

Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodjeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane. Prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće, dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.

Povezani članci

Studije pokazuju da unos ribe i omega -3 visok gornji krvni pritisak a nizak donji kiselina iz biljnih izvora  mogu smanjiti smrtnost uslijed koronarne bolesti srca ili moždanog udara, stoga je preporuka tjedno unositi barem 2 puta po grama masne ribe zajedno s drugim izvorima omega-3 masnih kiselina orašasto voće, sjemenke, laneno i konopljino ulje.

Također, poželjno je ograničiti unos kolesterola na mg dnevno izbjegavajući pretjeran unos žumanjka jajeta, mesnih prerađevina i iznutrica. Budući da je procesirana hrana najvažniji izvor trans masnih kiselina koje imaju nepovoljan učinak na serumski lipidni profil, iz prehrane je potrebno posve izbaciti industrijski prerađenu hranu izuzev one u kojoj su uklonjene trans masne kiseline i koja sadrži nisku razinu zasićenih masnoća.

Dodatno,  kod masnoća je potrebno razlikovati životinjske od biljnih i hranu pripremati pretežito korištenjem biljnih ulja: maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te ograničiti unos maslaca i vrhnja koji su uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina bogati i kolesterolom.

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Kao izvor vrijednih masnoća i vlakana poslužit će i sjemenke chia, lan, suncokret, bundeva, sezam, konoplja te orašasti plodovi lješnjak, badem, orah te kokosovo ulje. Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporuča se perad, riba, divljač i krto meso te nemasni sir npr.

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Dodatno, valja unositi bjelančevine iz biljnih izvora, poput raznovrsnih mahunarki soja, grah, leća, grašak, slanutak, mahune te njihovih prerađevina. Preporuča se unos većinom složenih ugljikohidrata, kao što su integralne žitarice, brašna, tijesta i kruh od takvih žitarica te mahunarke.

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Integralne žitarice, slično kao i mahunarke, ujedno sadrže i prehrambena vlakna koja pomažu smanjenju apsorcije kolesterola. Voće i povrće, hrana na koju je danas s pravom stavljena velika pažnja, treba zauzimati središnje mjesto u prehrani.

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Dnevna dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca je da se konzumira 7 -8 serviranja voća i povrća, što bi iznosilo barem 2 šalice voća i 2 šalice povrća u svježem, kuhanom, sušenom ili zamrznutom stanju. Alkohol treba gotovo u potpunosti izbaciti, dok se za kavu preporuča umjerenost, što znači 2 — 3 šalice dnevno. Kako se alkohol metaboličkim putevima može pretvoriti i u masnoće, treba biti na oprezu kako se ne bi povećala razina triglicerida konzumiranjem alkohola.

Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g dnevno, a u pojedinaca s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.

Koronarna bolest srca i hipertenzija stupanj 2 što bi trebala biti dijeta

Dijeta kod hipertenzije Znanstvenici u SAD-u su razvili i brojnim kliničkim studijama ispitali DASH dijetu za hipertenziju koja se temelji na visokom unosu voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda i soli. Dijeta se pokazala vrlo učinkovitom i moguće ju je prihvatiti dugoročno, kao način života. Rezultati su vidljivi već nakon granična hipertenzija je tjedna. Kod osoba oboljelih od hipertenzije bitno je još naglasiti da veliki značaj ima omjer i količina elektrolita, gdje je kalij poželjan mineral i potrebno ga je unositi u što većoj količini, a unos soli natrija ograničiti na maksimalno 5 g dnevno 1 čajna žlica.

vezani članci

Banane, rajčice, zeleno lisnato povrće su namirnice koje su dobar izvor kalija i treba ih kombinirati u svakodnevnom jelovniku. Uz kalij važnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka imaju i minerali kalcij i magnezij.

Primijećeno je da vegetarijanci imaju znatno nižu stopu pobola od hipertenzije od osoba koje jedu meso.

dijeta za hipertenziju i koronarne bolesti srca

Također, kada omnivori prijeđu na vegetarijansku prehranu, vrijednost njihovog krvnog tlaka se snizi, a u slučaju kada vegetarijanci počnu jesti meso, njihov krvni tlak poraste. Pozitivan učinak na hipertenziju uočen je i kod osoba koje slijede mediteransku prehranu.

Prehrana po bolestima

Posebno su ohrabrujuće znanstvene studije koje se tiču ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Naime, uočeno je da osobe koje redovito konzumiraju maslinovo ulje imaju niže vrijednosti krvnog tlaka, a redovita konzumacija maslinovog ulja čak može i smanjiti potrebu za antihipertenzivima lijekovima za sniženje krvnog tlaka.

Ograničenje unosa soli Velik broj znanstvenih studija u protekla dva desetljeća proveden je kako bi se utvrdio utjecaj konzumacije soli, odnosno prehrane bogate natrijem na učestalost hipertenzije. Analiza 28 studija pokazala je da blaga restrikcija prehrambenog natrija uzrokuje značajno sniženje krvnog tlaka u osoba s hipertenzijom. Ovo zapažanje važno je i s populacijskog stajališta. Budući da se glavnina soli koju dnevno unosimo hranom nalazi u procesiranim industrijskim proizvodima, nužno je adekvatno deklariranje sadržaja natrij-klorida.

  • Informacije hipertenzija
  • Bolesti srca i krvnih žila | Hrvatski zavod za javno zdravstvo
  • Žučni mjehur hipertenzija

Također, relevantne institucije trebaju poticati prehrambenu industriju na smanjenje udjela soli u spomenutim proizvodima. Smanjenje unosa kuhinjske soli, procesirane hrane i zasićenih masnoća treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i redovitu tjelesnu aktivnost.

Pošalji prijatelju na email.

Važne informacije